Od propagande do političkih saveznika: Nova studija mapira ruski utjecaj u BiH, u fokusu i Dodik

Studiju 'Izazovi s kojima se zemlje obuhvaćene proširenjem Evropske unije suočavaju zbog ruskog hibridnog djelovanja' napisao je Levan Kakhishvili, istraživač na ETH Zürichu, a završena je u julu 2026. godine.

U dokumentu se naglašava da predstavljene ocjene pripadaju autoru i da se ne trebaju smatrati službenim stavom Evropskog parlamenta.

Analiza obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu.

Šest instrumenata ruskog djelovanja

Autor identificira šest glavnih instrumenata koje Rusija, u različitim kombinacijama, koristi u zemljama proširenja: prikriveno političko finansiranje, informacijske operacije, pravno i ustavno opstruiranje preko lokalnih posrednika, energetske i ekonomske poluge, sajber operacije te penetraciju sigurnosnog sektora i podršku posredničkom nasilju.

Cilj takvog djelovanja, prema studiji, nije nužno izazivanje otvorenog oružanog sukoba. Ono se odvija ispod praga rata, a usmjereno je na političke institucije, izbore, javno mnijenje i vanjskopolitičku orijentaciju država.

Rusija, navodi se, nastoji produbiti strah, nezadovoljstvo, nepovjerenje i politički cinizam te tako oslabiti podršku reformama i evropskim integracijama.

Širok raspon ranjivosti u BiH

Za Bosnu i Hercegovinu studija identificira gotovo čitav niz strukturnih slabosti koje mogu biti iskorištene za vanjsko djelovanje.

Među njima su politička polarizacija, nestabilna koaliciona politika, neriješeni etnički i ustavni sporovi, slabosti institucija, korupcija, krhak informacijski prostor, ekonomska i energetska zavisnost, izloženost sigurnosnog sektora te ranjivost izbornih procesa.

Kao glavne instrumente ruskog djelovanja u BiH autor navodi prikriveno i nezakonito političko finansiranje, dezinformacije i propagandu, pravno i ustavno opstruiranje preko lokalnih političkih aktera, ekonomsku i energetsku polugu te veze sa sigurnosnim i posredničkim strukturama.

Podrška vlastima Republike Srpske

Studija navodi da Rusija dosljedno podržava Milorada Dodika i rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska u osporavanju visokog predstavnika, protivljenju usklađivanju BiH sa sankcijama Evropske unije protiv Rusije i prijetnjama secesijom.

Autor ocjenjuje da je takva podrška uglavnom diplomatska i politička. Ruski zvaničnici održavaju kontakte s Dodikom, podržavaju njegove stavove na međunarodnom nivou i pritisak EU predstavljaju kao djelovanje usmjereno protiv Srba.

Prema studiji, posljedica je slabljenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i postepena erozija legitimnosti dejtonskog okvira.

Propaganda preko lokalnih medija

U dokumentu se navodi da se ruski narativi u BiH šire prvenstveno preko medija na srpskom jeziku povezanih sa Srbijom i Republikom Srpskom, kao i lokalnih portala koji prenose sadržaje RT-a i Sputnjika bez njihovog formalnog označavanja.

Takvi sadržaji uključuju opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu te napade na Evropsku uniju i NATO.

Studija upozorava da njihov utjecaj posebno raste tokom izbornih kampanja i ustavnih kriza, kada se postojeće političke i identitetske podjele mogu koristiti za jačanje nacionalističkih narativa i normaliziranje secesionističkih stavova.

Sigurnosne i paravojne veze

Autor ukazuje i na veze između ruskih aktera, dijelova sigurnosnog sektora, bivših pripadnika oružanih struktura, nacionalističkih grupa i organiziranog kriminala u regionu.

U tom kontekstu spominju se organizacije poput Noćnih vukova, Srbske časti i Narodnih patrola, kao i druge nacionalističke, kozačke i pravoslavne mreže.

Studija ocjenjuje da takve lokalno ukorijenjene strukture mogu biti mobilizirane za zastrašivanje, proteste ili paravojnu obuku, dok Moskvi istovremeno omogućavaju da negira neposrednu odgovornost.

Otpornost kao uslov za članstvo

U zaključku autor preporučuje da Evropski parlament otpornost na hibridno djelovanje snažnije ugradi u politiku proširenja.

Predlaže uvođenje posebnog odjeljka o hibridnom djelovanju i otpornosti u okviru Klastera 1 pristupnih pregovora, uz konkretne pokazatelje koji bi obuhvatili integritet izbora, transparentnost vlasništva nad medijima, provođenje antikorupcijskih zakona i minimalne standarde sajber sigurnosti.

Među preporukama su i veća finansijska podrška nezavisnim medijima, civilnom društvu, medijskoj pismenosti i zaštiti kritične infrastrukture, strožija pravila o političkom finansiranju i oglašavanju te uključivanje zemalja kandidata u evropske sisteme razmjene informacija i odgovora na hibridne prijetnje.

Autor zaključuje da tehnički instrumenti Evropske unije nisu dovoljni bez političke volje u zemljama kandidatima, dosljednih uslova za napredak i vjerodostojne perspektive članstva.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad